-
1 do
[du:] 1. 3rd person singular present tense - does; verb1) (used with a more important verb in questions and negative statements: Do you smoke?)2) (used with a more important verb for emphasis; ; [ðo sit down])3) (used to avoid repeating a verb which comes immediately before: I thought she wouldn't come, but she did.)4) (used with a more important verb after seldom, rarely and little: Little did he know what was in store for him.)5) (to carry out or perform: What shall I do?; That was a terrible thing to do.) narediti6) (to manage to finish or complete: When you've done that, you can start on this; We did a hundred kilometres in an hour.) končati; narediti7) (to perform an activity concerning something: to do the washing; to do the garden / the windows.) narediti8) (to be enough or suitable for a purpose: Will this piece of fish do two of us?; That'll do nicely; Do you want me to look for a blue one or will a pink one do?; Will next Saturday do for our next meeting?) zadostovati; ustrezati9) (to work at or study: She's doing sums; He's at university doing science.) ukvarjati se10) (to manage or prosper: How's your wife doing?; My son is doing well at school.) uspevati11) (to put in order or arrange: She's doing her hair.) urejati12) (to act or behave: Why don't you do as we do?) delati, početi13) (to give or show: The whole town gathered to do him honour.) izkazati14) (to cause: What damage did the storm do?; It won't do him any harm.) povzročiti15) (to see everything and visit everything in: They tried to do London in four days.) ogledati si2. noun(an affair or a festivity, especially a party: The school is having a do for Christmas.) proslava- doer- doings
- done
- do-it-yourself
- to-do
- I
- he could be doing with / could do with
- do away with
- do for
- done for
- done in
- do out
- do out of
- do's and don'ts
- do without
- to do with
- what are you doing with* * *I [du:]1.transitive verbnapraviti, storiti, početi, delati, (iz)vršiti, narediti; končati, urediti, prirediti; pospraviti; uspe(va)ti; zadostovati; (s)kuhati, (s)peči; popiti; povzročiti; trgovati; slang varati; theatre igrati; prehoditi; ogled(ov)ati si; prevesti; familiarly pogostiti; odsedeti (kazen);2.intransitive verbdelati, ravnati; postopati; ukvarjati se; počutiti se; zadovoljiti; uspevati, napredovatito do s.o.'s bidding — izpolniti ukaz kogaI have done my best — potrudil sem se, kar se dato do good — prijati, dobro (komu) storitito do a guy — popihati jo, zbežatito do s.o. an ill turn — zagosti jo komuto do s.o. injustice — storiti komu krivicoto do justice — odkrito priznati; colloquially s slastjo pojestihow do you do — dober dan, pozdravljenito make do — prebijati se, shajati s svojimi sredstvicolloquially nothing doing — s tem ne bo ničto do s.th. on the Q. T. — delati kaj na skrivajto do sums — reševati (računske) naloge, delati računecolloquially to do the talking — imeti glavno besedoslang to do time — sedeti v ječito do s.o. a good turn — narediti komu uslugoto do o.s. well — privoščiti sito do well — dobro igrati; imeti uspeh, dobro se počutitiwell-to-do — premožen, bogatdo well and have well — kdor si dobro postelje, dobro spithat won't do — to ne gre, to ni dovoljone must do at Rome as the Romans do — kdor se z volkovi druži, mora z njimi tulitiwhat can I do for you? — s čim vam lahko postrežem?II [du:]nounslang sleparstvo; zabava, družbaIII [dou]nounmusic do, nota C -
2 like
I 1. adjective(the same or similar: They're as like as two peas.) podoben2. preposition(the same as or similar to; in the same or a similar way as: He climbs like a cat; She is like her mother.) kakor3. noun(someone or something which is the same or as good etc as another: You won't see his like / their like again.) nekaj takega kot4. conjunction((especially American) in the same or a similar way as: No-one does it like he does.) tako kot- likely- likelihood
- liken
- likeness
- likewise
- like-minded
- a likely story!
- as likely as not
- be like someone
- feel like
- he is likely to
- look like
- not likely! II verb1) (to be pleased with; to find pleasant or agreeable: I like him very much; I like the way you've decorated this room.) imeti rad, biti všeč2) (to enjoy: I like gardening.) imeti rad•- likeable- likable
- liking
- should/would like
- take a liking to* * *I [laik]adjectiveenak, podoben, sličen (komu, čemu)and ( —ali or) the like — in tako dalje, in temu sličnowhat is he like? — kakšen je?II [laik]adverb archaic enako, slično; vulgar tako rekočIII [laik]prepositionto look like — biti podoben komu, čemuwhat does he look like? — kako izgleda?to feel like s.th. — biti pri volji za kaj, biti razpoložen za kajI feel like sleeping — rad bi spal, želim si spatilike that — tak, tako, na tak načincolloquially this is something like! — to se lepo sliši, to je že boljšecolloquially that is more like it! — to se že boljše slišilike father, like son — jabolko ne pade daleč od drevesalike master, like man — kakršen gospodar, tak slugalike a shot — kot bi izstrelil, brez pomislekacolloquially like anything — besno, noro, kot norIV [laik]conjunctionvulgar & colloquially ko da bi (za popolnim stavkom)he trembled like he was afraid — trepetal je, ko da bi se balV [laik]nounnekaj sličnega, nekaj takega, nekaj enakega; sport izenačevalen udarec (golf)and the like in — slično, in tako daljemix with your likes! — druži se s sebi enakimicolloquially the likes of me — meni enakicolloquially not for the likes of me — ne za ljudi mojega kovaVI [laik]1.transitive verbrad imeti, marati, ugajati, všeč biti; rad (jesti, piti itd.); colloquially prijati, dobro deti;2.intransitive verbhoteti, želetiI like that! — kaj takega!what do you like better? — kaj imaš rajši?I like coffee, but it does not like me — rad imam kavo, a ne dene mi dobrodo as you like — delaj, kar hočešif you like — če hočeš, če želišI am stupid if you like but — mogoče sem neumen, vendarVII [laik]nounnagnjenje, posebna ljubezen -
3 benefit
['benəfit] 1. noun(something good to receive, an advantage: the benefit of experience; the benefits of fresh air and exercise.) ugodnost2. verb1) ((usually with from or by) to gain advantage: He benefited from the advice.) izkoristiti2) (to do good to: The long rest benefited her.) koristiti•- give someone the benefit of the doubt- give the benefit of the doubt* * *I [bénifit]noundobro, korist, ugodnost, prednost; podpora; nadarba; beneficijtheatre benefit night — benefična predstavato give the benefit of the doubt — zaradi pomanjkljivostih dokazov razložiti zadevo komu v prid; pomilostiti, odpustitito the benefit of — v korist koga, česaAmerican to take the benefit — objaviti bankrotII [bénifit]1.transitive verbkoristiti; pomagati; prijati, pomagati;2.intransitive verbokoristiti se -
4 tickle
['tikl] 1. verb1) (to touch (sensitive parts of someone's skin) lightly, often making the person laugh: He tickled me / my feet with a feather.) žgečkati2) ((of a part of the body) to feel as if it is being touched in this way: My nose tickles.) ščegetati3) (to amuse: The funny story tickled him.) zabavati2. noun1) (an act or feeling of tickling.) žgečkanje2) (a feeling of irritation in the throat (making one cough).) ščegetanje•- ticklish- be tickled pink* * *[tikl]1.nounščeget(anje), žgečkanje, draženje, draž; srbenje; (cricket) rahel dotik žoge s kijem; British English slang tatinski plen;2.adjective obsoletenegotov, nezanesljiv, majav, spremenljiv;3.transitive verbščegetati, žgečkati, dražiti; prijetno vzburiti; figuratively prijati, biti všeč, goditi; zabavati, razvedriti; laskati; loviti (postrvi) z rokami; obsolete jeziti, izzivati; intransitive verb ščegetati, srbeti, biti ščegetljivtickled pink slang ves iz sebe od veseljait tickled my curiosity — to je dražilo, zbudilo mojo radovednostto tickle the palate — dražiti nebo v ustih, zbujati tekto tickle s.o.'s palm, to tickle s.o. in the palm colloquially figuratively podkupiti koga; dati komu napitninoto tickle the soles of s.o.'s fect — ščegetati koga po podplatih -
5 disagree
vi ne slagati se, ne podudarati se ([with] sa); razlikovati se ([with] od); poricati, proturječiti, kositi se, protiviti se; svađati se, prepirati se; ne pristajati; ne prijati; škoditi, nauditi; (o hrani) ne činiti dobro ([with a p] komu)* * *
ne slagati se
proturijeÄiti
svađati se
См. также в других словарях:
prìjati — (∅, komu, čemu) nesvrš. 〈prez. ām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje〉 1. {{001f}}odgovarati okusu [prija mi ručak] 2. {{001f}}biti prijatan, ugodan; goditi [prija mi razgovor] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
prijati — prìjati (Ø, komu, čemu) nesvrš. <prez. ām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. odgovarati okusu [prija mi ručak] 2. biti prijatan, ugodan [prija mi razgovor]; goditi ONOMASTIKA pr. (nadimačka): Prȉjatelj (Sveti Ivan Zelina,… … Hrvatski jezični portal
gòditi — (komu, se) nesvrš. 〈prez. īm (se), pril. sad. dēći (se), gl. im. đēnje〉 1. {{001f}}(komu) biti ugodan, prijati, dopadati se, ob. {{001f}}u: [godi mi, godilo mi je ugodno mi je, bilo mi je ugodno; prija mi, bilo mi je prijatno] 2. {{001f}}(se)… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ìći — nesvrš. 〈prez. ı̏dēm, pril. sad. ı̏dūći, pril. pr. ı̏šāvši, imp. ìdi, prid. rad. ı̏šao〉 1. {{001f}}(kuda, kamo, komu, s kim, za kim, uz koga, uza što) a. {{001f}}kretati se hodajući; hodati [∼ ulicom] b. {{001f}}kretati se nekim vozilom [∼… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
goditi — gòditi (komu, se) nesvrš. <prez. īm (se), pril. sad. dēći (se), gl. im. đēnje> DEFINICIJA 1. (komu) biti ugodan, prijati, dopadati se, ob. u: [godi mi, godilo mi je ugodno mi je, bilo mi je ugodno; prija mi, bilo mi je prijatno] 2. (se)… … Hrvatski jezični portal
ići — ìći nesvrš. <prez. ȉdēm, pril. sad. ȉdūći, pril. pr. ȉšāvši, imp. ìdi, prid. rad. ȉšao> DEFINICIJA 1. (kuda, kamo, komu, s kim, za kim, uz koga, uza što) a. kretati se hodajući [ići ulicom]; hodati b. kretati se nekim vozilom [ići… … Hrvatski jezični portal
šmekati — šmȅkati (komu) nesvrš. <prez. ām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA reg. biti dobrog okusa, prijati (o jelu) [ne šmekati koga, pren. ne podnositi, ne voljeti, ne trpjeti (o osobi)] ETIMOLOGIJA vidi šmeker … Hrvatski jezični portal
sprijateljiti — sprijatèljiti (se) svrš. <prez. sprijàteljīm, pril. pr. īvši, prid. trp. sprijàteljen> DEFINICIJA 1. (koga) povezati prijateljstvom nekoga s nekim 2. (se) a. (s kim) postati komu prijatelj b. (Ø) postati prijatelji ETIMOLOGIJA s (a) + v.… … Hrvatski jezični portal
láskati — am nedov. (á) 1. nav. 3. os., knjiž., z dajalnikom prijati, ugajati, dobro deti: priznanje mu je laskalo; laska ji, da jo cenijo / ekspr.: hvala laska njihovi domišljavosti; malovredni romani laskajo negativnim nagnjenjem bralcev 2. preh., knjiž … Slovar slovenskega knjižnega jezika
tékniti — em nedov. in dov. (ẹ ẹ̑) 1. vzbujati komu ugodje a) ob zadovoljevanju potrebe, želje po jedi: neslana jed ne tekne; to jed rad jem, vendar mi danes ne tekne; večerja je vsem teknila b) star. ob zadovoljevanju kake potrebe, želje sploh; prijati … Slovar slovenskega knjižnega jezika